U „Službenom glasniku Republike Srpske“, broj 123/2020 objavljen je Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak,  a stupa na snagu 1. januara 2021. godine.

Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi poreskog rasterećivanja lica koja ostvaruju dohodak od kapitalnih dobitaka.

Ovim zakonom vrši se izmjena obaveze plaćanja poreza na dohodak tako da je propisano da se ne plaća porez na nasljeđe i poklon učinjen između srodnika po krvi u pravoj liniji, bračnih i vanbračnih supružnika, braće i sestara, usvojenika i usvojioca, kao i pokloni ukupne vrijednosti do 10.000 KM na godišnjem nivou.

Takođe, porez na dohodak ostvaren po osnovu od kapitalnih dobitaka ubuduće se neće plaćati na imovinu koja je stečena bez naknade.

S tim u vezi, propisano je da se kapitalnim dobitkom ili gubitkom ne smatra razlika nastala prenosom prava na imovini stečenoj nasljeđem, između bračnih i vanbračnih supružnika i srodnika po krvi u prvom nasljednom redu, između razvedenih supružnika ako je prenos u vezi sa razvodom, kao razlika nastala prenosom prava na imovini koju je obveznik imao u svom vlasništvu neprekidno sedam godina prije izvršenog prenosa.          

Takođe, prema važećim odredbama svaki prenos prava ili imovine (za koju se utvrđuje obaveza), bez obzira na pravni posao koji je osnov tog prenosa, a koji rezultira razlikom u prihodu, je oporeziv. Tako, oporeziv je i prenos prava i imovine putem ugovora o poklonu, pri čemu je obveznik prenosilac prava (poklonodavac), a nabavnom vrijednošću te imovine smatra se tržišna vrijednost u vrijeme sticanja. Imajući u vidu da je veoma teško odrediti vrijednost kod imovine koja je nabavljena prije dugog vremenskog perioda, ovim zakonom je predloženo da se u svrhu oporezivanja porezom na dohodak od kapitalnog dobitka smatra prenos imovine ili prava koju je poreski obveznik držao kraće od sedam godina.

Prema predloženim normama oporezuje se porezom na dohodak imovina stečena poklonom, ne u tom prenosu, već ukoliko se poklonjena imovina prenosi putem prodaje ili razmjene za drugo pravo, s tim što se u ovom slučaju nabavnom cijenom imovine smatra cijena po kojoj je tu imovinu stekao pravni prethodnik poreskog obveznika. Na ovaj način se izbjegava mogućnost zloupotrebe koja je bila prisutna prije donošenja važećeg zakona. Poreski obveznici su u tom slučaju vršili prenos imovine poklonom najčešće u krugu srodnika da bi prodali imovinu i izbjegli porez jer je prema tada važećem zakonu svaki prenos bez naknade bio oslobođen poreza na dohodak, a nabavnom cijenom se smatrala cijena po kojoj je imovina stečena, što bi u tom slučaju bila ista cijena jer je imovina poklonjena i prosrc u istom poreskom periodu, pa se nabavna vrijednost izjednačavala sa prodajnom.

Isto tako, ovim zakonom predloženo je i da se porezom na dohodak po osnovu kapitalnog dobitka ne oporezuje prenos imovine koja je stečena nasljeđem, jer poreski obveznik u tom slučaju nije imovinu stekao da bi ostvario prihod, već najvećim dijelom nije mogao uticati na njeno sticanje. U slučaju prenosa nasljeđivanjem, ne može ni biti poreza imajući u vidu da je prenosilac umrlo lice. Međutim, naredni prenos naslijeđene imovine, bilo prodajom ili poklonom, oporeziv je za nasljednike i upravo se ovim zakonom i taj prenos oslobađa poreza.

Dakle, prenos od nasljednika narednom imaocu naslijeđene imovine se predloženim odredbama oslobađa.

Takođe, predloženim zakonom oslobađa se imovina stečena nasljeđem i poreza na dohodak od ostalog dohotka.

U pogledu oporezivanja prihoda po osnovu poklona, ovim zakonom predloženo je oslobađanje u cijelosti u okviru srodnika po krvi u pravoj liniji, braće i sestara bračnih i vanbračnih supružnika, te usvojioca i usvojenika, kao i pokloni učinjeni između srodstvom nepovezanih lica ukoliko njihova ukupna vrijednost na godišnjem nivou ne prelazi 10.000 KM. Po ugledu i na zemlje u okruženju, a i u smislu predloženih odredaba o oporezivanju dohotka od kapitalnog dobitka, predloženo je ovo oslobađanje, jer se u tom slučaju i ne radi sticanju sa namjerom ostvarenja dohotka.